vijesti iz nesvjesti

Jebeš staru, dolazi nam mlađa

Autor braco u 31. prosinac 2006 19:13:00 | 2 komentara

Čestit Božić

Autor braco u 25. prosinac 2006 16:49:00 | 4 komentara

Nazdravlje Vam Badnjak

Jedan od najljepših običaja dubrovačkog kraja je kolenda. Pokušavao sam naći podatak od kad se u Dubrovniku njeguje ova lijepa tradicija čestitanja Badnjaka i darivanja kolendara, ali ga nisam uspio pronaći. Kolendari, veliki i mali, se skupljaju pred mrak u noći Badnjaka i idu od kuće do kuće pjevajući kolendu te na taj način nazdravljaju Badnjak i čestitaju nadolazeći Božić. Vlasnici kuća otvaraju vrata i kolendare darivaju narančama, suhim smokvama, priklama, rogačima, kontonjatom (slatko od dunje), kolačima i drugim slasticama, rakijom, sokovima a u zadnje vrijeme najviše novcem. Poslije kolende ide se na Ponoćku. Mladi idu u Dominikanaca, a ostali u svoje župne crkve, ili, poput mene, u onu najbližu mjestu na kojem sam se zatekao prije Ponoćke.
Svima vama koji dolazite na moj blog redovno, povremeno ili prvi put, dobronamjernicima pa i onima koji to nisu, vjernicima ali i onima koji ne vjeruju, ovom prilikom želim nazdraviti Badnjak jednom pravom dubrovačkom kolendom, onakvom kakvom se već stoljećima nazdravlja Badnjak i čestita Božić u mom kraju.

Dobro veče mi kucamo
Badnje veče čestitamo

Mi smo došli sa Konala
u karoci od gospara

Došli smo vam kolendati
vašem dvoru hvale dati

Visoki su ovi dvori
A u njima zlatni tori

U torima golubica
Naša vjerna domaćica

Ođe, ođe nazdravlje vam
Badnje veče dođe

Neće gospođa neharna biti
kolendarima ne udjeliti

Gosparu će ona reći
Da mi nismo baš prokleti

Da smo pravi kolendari
Dubrovački Leri stari

Gosparu našemu prid dvore
Pjevajmo braćo do zore

Ođe, ođe nazdravlje vam
Badnje veče dođe.

Nazdravlje vam Badnji dan.

Autor braco u 24. prosinac 2006 15:33:00 | 0 komentara

Osoba godine u odabiru Vijesti iz nesvijesti

Krajem godine svi proglašavaju nekakve osobe koje su ih se dojmile tijekom protekle godine. Neki to rade pomoću anketa, a neki jednostavno proglase osobe godine bez anketa, prema svom subjektivno-objektivnom mišljenju. Došlo je vrijeme da redakcija Vijesti iz nesvijesti proglasi svoje osobe godine uz obrazloženje odabira. Dakle idemo redom po kategorijama.
TV lice godine: Njegovo lice me uvijek razveseli i začini mi dan. Njegov osmijeh i mrtve budi, a njegove dosjetke liječe sve poznate bolesti. On je tih, povučen i nenametljiv, sa osobitim smislom za humor poput smisla za humor planinskog gorile pred ejakulaciju. Nakon što njega vidim i čujem i najtvrđe mi sranje postaje mekše, pa je on i te kako zaslužan za moje povremeno dobro raspoloženje. Iako je konkurencija ove godine bila žestoka, ipak je Boris Mirković za dlaku ispred ostalih.
Političar godine: Njegove pjesme i govori iz devedesetih su presudili. Obožavam dosljedne političare koji ono što misle danas, kažu i za petnaest godina, a ono što su mislili prije petanest godina govore i danas. Takav je i Stipe koji je devedesetih veličao pobjede partizana, pa je shodno tome, sa još jednim kolegom političarem, koji je kandidat za političara godine sljedeće sezone, pjevao "Po šumama i gorama", pjesmu koja je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih uspješnica svih vremena na ovim prostorima.
Aktivist godine: Luka Oman je za koplje ispred svih. Osim što je lijepe bunde od lemura, leoparda, bizamskog štakora ili polarne lisice pokušavao napravit još ljepšim, pozivajući svoje kolege da ih na ulici pituravaju lakovima u sve nijanse duginih boja, taj čovjek je ove godine predstavio najnoviji makrobiotički proizvod na tržištu. Lijepo upakirana, i sa priloženim receptom gratis, ljudetina je postala ovogodišnji kulinarski hit, na čemu su Luki zahvalne sve organizacije za zaštitu ostalih životinja. Ja sam, nakon njegove prezentacije ljudetine na zagrebačkim ulicama, naprosto poludio za odreskom od guzice Nevena Ciganovića ili jetricom Vladimira Šeksa na žaru, a cijeli pohani mozak Renate Sopek na slanom krekeru predstavlja izuzetan kanapeić.
Sportaš godine: Kako ja izuzetno cijenim ljude koji obaraju rekorde, tako sam sportaša godine birao prema kriteriju tko je oborio veći rekord. Dakle, najveći rekorder bez premca i van svake konkurencije ove godine, koja polako ostaje iza nas, je Branimir Glavaš. Oborio je meni sve poznate rekorde u gladovanju, a moram naglasit da je to gladovanje bilo na dragovoljnoj osnovi, što njegov pothvat čini još i većim.
Govornik godine: Njegov govor, koji započne u osam ujutro, u pravilu završava oko sedam navečer. Zbog brzine izgovaranja često zaboravi o čemu je počeo pričat, gdje je stao i kako treba nastaviti, ali sve te male nedostatke nadomješta njegov umilni glasić na kojem bi mu pozavidjeli i najveći baritoni današnjice. Dakle, Ivica Račan je nenadmašni pobjednik u ovoj kategoriji.
Žena godine: Žena godine bi, po mom skromnom mišljenju, trebala biti prava domaćica koja pere, kuha, pegla, čisti…ukratko, vodi računa o kući. To je bio najpresudniji faktor u odabiru žene godine. Ni lijepo lice, ni velike sise, ni zgodno tijelo…ništa od toga. Kod mene su domaćice opet IN. Dakle, pobjednica u ovoj kategoriji je Tomislav iz BB  kuće.
Muškarac godine: Pošto su danas IN nježni muškarci, koji svoju ljubav prema ženi izražavaju cvijećem, večerama pod svijećama i sličnim romantičnim detaljima, onda je Hrvoje Vojković pobjednik u ovoj kategoriji. Njegova žena, doduše, ne može pokazati buketiće orhideja, skupe dijamantne ogrlice, satove ili naušnice, ali zato ima lijepu kolekciju modrica, šavova i čvoruga koje je dobila od svog supruga kao svojevrsni znak pažnje.

Autor braco u 20. prosinac 2006 13:22:00 | 7 komentara

Moj prvi milijun

Autor braco u 18. prosinac 2006 17:36:00 | 1 komentara

Big brother - priprema za finale

Pripreme su u tijeku. Kukuruz za kokice je kupljen, a samo za ovu prigodu kupljen je i novi aparat za pravljenje kokica te posebna, funken nova, deset litarska zdjela za gotove kokice. Sol za kokice je također iz nove, nenačete kutije stonske solane. Moja omiljena fotelja je dobro usisana i omekšana tako da moja presvijetla, svježe oprana guzica također uživa u događaju godine.
Za ovu prigodu sam kupio i karton ožujske pive od dva decilitra. Nju najviše volim jer jedino nju mogu eksirat i onda se kurčit kako sam ja pravi macho muškarac. Jebeš muškarca koji ne može eksirat pivu.
Djecu sam zaposlio na izradi transparenata. Nisam izrabljivač djece, ako je to nekome palo na pamet nakon ove rečenice o transparentima, nego želim prigodno i primjereno proslavit oproštaj od treće sezone Big brothera. Jebemu mater, finale Big brothera je postalo neizbježni godišnji događaj baš poput finala nogometne lige prvaka, skijaškog slaloma na Sljemenu, Zlatne piruete na ledu u zagrebačkom Domu sportova ili seoske olimpijade sa bikijadom u Radošiću. Svi ovi događaji moraju biti primjereno praćeni i na završetku sezone ispraćeni.
Ovogodišnji Big brother nam je donio nekoliko saznanja iz kojih je cijela nacija, složit će te se, izvukla nekoliko zaključaka. Prvi je da bi ja uveo ne samo obavezno osnovnoškolsko i srednjoškolsko, nego i fakultetsko obrazovanje. Također bi vratio i prut u učionice kao jedan od obaveznih profesorskih artikala prilikom održavanja nastave. Uz sve to bi na kraju svake školske godine, djecu koja nisu završila godinu sa uspješnim rezultatom, slao na ekskurzije u ruske gulage, ili možda čak i bliže, na Goli otok, pa bi tamo snimao Big brother special epizode, koje bi puštao djeci predškolskog uzrasta da vide što ih čeka ako ne budu učili u školi.
Sjećam se početka ovogodišnje sezone BB-a i prve stanarke koja je svojevoljno izletila iz kuće. Da ista živi u Americi mogla bi tužit proizvođače cigara zbog izazvane nikotinske ovisnosti i onemogućavanja zarade milijun i nešto kuna. I vjerojatno bi takvu tužbu dobila. Ali jebiga, kod nas u Hrvatskoj ona je bila samo još jedna jako jeftina, ali vrlo kvalitetna reklama za proizvođače cigara. Priča se da će jednu ulicu u Rovinju, onu u kojoj se nalazi TDR, preimenovat u Rominina ulica. Jebiga kad je Romina prva popušila.
Ostalih stanara se sjećam kao kroz maglu ili iz priča jer nisam baš pratio zbivanja u BB kući. Svejedno, pisalo se puno o tome, a ja sam sve napisano većinom čitao. Mislim da bi netko tko ima imalo smisla za pisanje, mogao napisat jednu sasvim solidnu knjigu debljine Biblije, u kojoj bi napisao sve bisere izrečene u ovoj svehrvatskoj psihijatriji za vrijeme trajanja ovoga reality show-a. Ta bi knjiga bila na dobrom putu da postane bestseller, i to ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Dakle spisatelji, tipkovnice u ruke. Čeka vas vaš milijun. Sve likove iz te knjige bi primjereno nagradio.
Tanji bi, na primjer, omogućio da se provoza trajektom po Zagrebu, a zatim do Vinkovaca, Iloka, Vukovara i natrag u Zagreb, gdje bi joj omogućio besplatno testiranje u MENSI, nakon kojeg bi joj bila uručena diploma MENSE veličine najmanje poštanske marke, jer za njen IQ veća niti ne treba.
Tomislava bi nagradio odlaskom u San Francisko gdje bi ona vjerojatno našla ljubav svog života, crnca sa pimpekom od tridesetak centimetara, te bi se sva sretna vratila doma sa zaručnikom i naciji objavila svoje zaruke i skorašnje vjenčanje u najtolerantnijoj državi na svijetu. Vjenčao bi ih Ante.
Violeti bi odmah dao zaposlenje. Ona bi predavala Hrvatski jezik i književnost te bi svoje učenike učila hrvatskim prdežima i tako prenosila svoje ogromno znanje jezika. Također bi joj omogućio natjecanje za Miss bilo čega, u kojem bi ona bila jedna i jedina natjecateljica, pa samim tim, iako teškom i dvojbenom odlukom žirija, pobjednica i nova missica, koja bi na kraju natjecanja rekla da želi mir u svijetu. Nakon toga bi Nikša kleknuo ispred nje, izrazio joj ljubav, oženio je, pa bi oni sretno živjeli oko sto godina i imali bi barem desetero djece, genetski predodređenih sigurnih budućih kandidata za Big brother.
Zoki također zaslužuje nagradu. Pošto se je pokazao kao čovjek od inicijative te rođeni vođa i veliki prč, njega bi poslao na Dinaru, jer tamo ima puno stada ovaca koja imaju svoje pastire ali nedostaje ovnova predvodnika. Uz to bi mu, kao velikom prču koji voli jebat ali da mu ne uđe, poklonio vibro vaginu trobrzniku sa pripadajućim lubrikantom tako da se ovce na Dinari ne bi našle seksualno zlostavljane, iako bi unatoč svemu vrlo vjerojatno ostale nedojebene.
Lei bi omogućio besplatnog plastičnog kirurga, doktora Kinčla na primjer, da malo poveća svoje uske, tanke i prirodne usnice. I naravno, dodijelio bi joj ulogu u Zabranjenoj ljubavi u kojoj bi ona glumila fikus ili neku drugu kulisu, na primjer žabu kreketaču.
Ante ni svakako bio kandidat za novog Papu ili barem za nadbiskupa Zagrebačke nadbiskupije, te bi svake nedjelje u Katedrali na misi propovijedao svoj vjerski odgoj te učio mlade da je seks pred kamerama grijeh koji zaslužuje šibu po goloj guzici, četrdeset Očenaša, barem šest Zdravo Marija i podosta karanja. Jebeš grijeh bez karanja.
Simonu bi, zbog svekolikog poznavanja sporta i zemljopisa, poklonio Carla Lewisa ili Asafu Powella koji bi mu morali dokazati da je bio u pravu, to jest da čovjek na sto metara trči oko petnaest minuta. Svaki put kad ova dvojica dokažu suprotno, morali bi Simona opizdit nogom u getribe. Zbog znanja o broju kontinenata kojima ovaj svijet raspolaže, nagradio bi ga posjetom onom šestom od svih koje on bude znao nabrojat. Pošto bi on ipak ostao na pet, to baš i nije neka nagrada.
Yameisy bi poklonio DVD snimke talijanskog Big brothera koji ona nikad nije gledala, pa je zato neki dan nominirala svih pet preostalih kandidata iz kuće. Također bi joj u muzeju madam Tissaud naručio izradu jednog voštanog Danijela da joj ne bude dosadno kad izađe iz kuće. Uz sve to bi joj od srca poklonio jednosmjernu avionsku kartu za Kubu.
A Danijelu? E njemu bi ipak dodijelio milijun kuna kao pobjedniku BB-a. Iako je i on priglup momak, ipak mi je daleko najsimpatičniji, najotvoreniji i najprirodniji od svih BB pacijenata, a uz sve nabrojeno i moja djeca navijaju za njega. Danijel je vjerojatno jedina osoba kojoj sam se ja od srca par puta nasmijao u rijetkim trenucima gledanja BB-a.
Sad idem provjerit kako napreduje izrada transparenta, jeli se piva dobro ohladila, da li aparat za kokice funkcionira kako treba, jeli kukuruz suh i da li se je sol možda u međuvremenu kristalizirala. Eh da, moram još samo djecu potjerat sa moje omiljene fotelje.

Autor braco u 15. prosinac 2006 15:31:00 | 6 komentara

Recenzije reklama - četvrti dio

"Ko zove?"

"Ja. Đurđa daj nam još četri Pana!"

E pa jebala ti Đurđa mater i ti njoj. Jebem mater tebi i tome odojku na stolu ispred tebe, producentu reklame, režiseru, kamermanu i svim statistima, reklamnoj agenciji i pivovari koja je dala pare za to smeće od reklame koja u meni budi Adolfa Hitlera, Donatien Alphons Francois markiz de Sadea, Franka, Musolinija i Zdravka Mamića sve u jednom tijelu i biću i tjera me da na svoju vlastitu televiziju nasrćem motornom pilom, pikamerom i macom od deset kila.

"Voće je zdravo." Ma je li? I zato si uguro onu jabuku onomu pečenom krmku u usta a ti udario po pivi. I to kakvoj pivi? Jebo ti Pan mater, iako mater nije ništa kriva, osim što je tebe rodila umjesto da je rodila kamen pa ga poslala u Vojvodinu da imaju krmače od šta pičku počešat. Dođe mi da ti uzmem tu bocu iz ruke i da ti je grlićem prema naprijed zabijem u šupak, a onda onaj dio boce što viri polomim, pa se jebite i ti i Pan i svi skupa oko tebe dok zora ne zarudi pa da imate dva veselja. Gledaš kako sunce izlazi, a Pan ti ulazi. Pa gdje ćeš ljepše.

Ili ti krpušo jedna što ti je malo ko hladno pa si obukla onu majicu koja je bila u nekom omekšivaču i odjednom te puklo pa plešeš ispod one letve te sanitarnim čvorom čistiš pod a svi oni debili oko tebe te sa ushićenjem a la dijete na tuti gledaju. Tebe bi polio kerozinom pa upalio i pustio da se to dobro razgori, a onda bi te gasio pajserom dok te potpuno ne ugasim. Onome ko je napiso scenarij za tvoju reklamu jaja bi uguro u morsu ili škripac i stezo polako, polako, polako, a ne bi mu dozvolio niti da cijukne, ma niti glasa da pusti, a onda bi mu od istih tih jaja napravio tobolac koji bi mogo koristit ko ruksak za marendu kad ide smišljat takve umotvorine ko što je ta reklama.

Ovo je trebala bit recenzija ove dvije reklame, ali pošto nemam inspiraciju, a i nešto sam malo prehlađen te me stoga jebe i nervira sve oko mene, ja sam to ovako uobličio. Ispričavam se zbog pičkaranja, ali jebemu mater, ipak sam ja seljak.

Autor braco u 13. prosinac 2006 17:07:00 | 2 komentara

Kokain u moru - šverceri u pritvoru

Autor braco u 13. prosinac 2006 0:46:00 | 4 komentara

Predsjednik ili ne...?

Stipe se zaletio po tko zna koji puta. I po tko zna koji puta je ono što on kaže izvađeno iz nekakvog, samo njemu znanog konteksta. Ovaj put opravdanje je našao u vremenima u kojima su njegove rečenice izgovorene pred kamerama. Jer takva su to vremena onda bila. Ili si ustaša pa si s nama, ili nisi ustaša pa si komunjara ili četnik. Tako barem ispada prema onome što večeras naš predsjednik tvrdi pred kamerama pravdajući one svoje riječi.
Nekoliko puta je Stipe rekao kako se ni uz najbolju volju ne sjeća kad i gdje je nastala sporna snimka. Izgleda da tu već polako dolazi do skreloze. U više navrata čak izražava svoju sumnju u autentičnost snimke da bi odmah potom rekao da snimka možda jest autentična, ali da se opet njegove riječi izvlače iz konteksta.
Njegove riječi su se izvlačile iz konteksta i kad je rekao da mi nismo nikad ratovali sa Crnom Gorom, što je donekle i istina jer smo mi branitelji Dubrovnika sami palili gume po Stradunu, a Crnogorci su se svojski trudili da ih ugase. Granatama.
Bilo je još masu takvih izvlačenja predsjednikovih riječi iz konteksta, pa se pitam jesmo li mi polupismen narod ili jednostavno ne razumijemo materinji jezik. Jer po Stipinom razmišljanju izgleda da samo on razumije u kojem je kontekstu izrečeno ono što izgovori. Mi ostali ništa ne razumijemo. Ni kurca.
Mislim da bi Hrvatska vlada u proračun za slijedeću godinu svakako trebala uvrstit i pokoju kunu za službenog tumača i prevoditelja Stipinih govorancija. Takvog čovjeka bi trebalo stvarno maksimalno dobro platit i omogućit mu najkvalitetniji mogući tečaj shvaćanja i ne izvlačenja predsjednikovih riječi iz konteksta, te potom prenošenja izrečenog naciji. Ali tu ima jedan problemčić. Naime, taj tečaj bi trajao predugo, jer treba sve ovo navedeno naučit i savladat, a Stipine govore je vrlo teško naučit tumačit u pravom kontekstu. Dakle, dok bi prevoditelj završio tečaj naš bi dragi predsjednik već bio u debeloj mirovini.
Stoga je možda jeftinije zamijenit predsjednika. Jebiga, tu se sad postavlja jedno preteško pitanje. A koga umjesto Stipe postavit za predsjednika? Predsjednički kandidati na zadnjim izborima nisu bili baš nekakav ekstra kvalitetan materijal. Pa jebote, tko bi tek Ljuba Ćesića razumio što govori? Ili onoga trešnjevačkog kauboja, povratnika iz Amerike, na primjer? Jadranka bi govorila po diktatu, što opet nije dobro. Ostali toliko seru dok govore da sam čuo da nitko od njih nema WC školjku doma. Pa koji će im kurac WC školjka kad toliko toga izaseru u svojim govorima, da kad dođu doma više nemaju šta posrat.
Možda bi trebalo uvest predsjednika. To je možda najjeftinija opcija. Trebalo bi nać nekog Bantu crnca, na primjer, koji govori svahili dijalektom koji se priča samo u krugu od desetak km kvadratnih Kalaharija i kojega nitko osim njegovog plemena ne razumije. Pa bi tako dok drži govor mi svi oduševljeno klicali i jebalo bi nam se što govori, jer poslije njegovih govora ne bi imali što izvlačit iz konteksta. Svi zadovoljni, a čak bi nas i svijet više cijenio jer bi tim činom pokazali i dokazali da nismo ustašoidni i fašistoidni, nego naprotiv tolerantni prema svim rasama. Naravno Bantu crnca bi za pet godina zamijenio netko drugi, jer postoji osnovana sumnja da bi za toliko vremena mi naučili svahili pa bi ga mogli razumijet, a to bi mogao bit problem. Zato bi poslije pet godina odmah predložio uvoz jednog Kineza koji se služi mandarinskim kineskim jezikom iz neke od dinastija iz petneaestog stoljeća prije Krista i koji ni sam sebe ni kurca ne razumije. Njemu bi mandat skresao na dvije godine jer postoji opasnost od masovnog naseljavanja Kineza koji bi nam možda mogli prevodit predsjednikove riječi, što ne bi bilo dobro. Poslije Bantu crnca i Kineza na red bi došao jedan gluhonijemi predsjednik koji nam ne bi imao što govorit jer, jebiga, nijem je.
Ili da najjednostavnije ukinemo predsjednika?

Autor braco u 11. prosinac 2006 10:43:00 | 1 komentara

Big brother finalisti

Dobio sam nekoliko mailova sa molbom da napišem nešto o finalistima Big Brothera. Jedan od mailova mi je uputila susjeda za koju do prekjučer nisam znao da je blogerica i da redovito čita moje postove, a uz to je veliki fan BB-a. Poslala mi je i pregršt korisnih informacija pa i poneku sliku, ali da ih sve iskoristim bio bi ovo podugačak post. Ipak, nisam joj mogao odolit, pa sam odlučio napisat post u kojem ću iznijet samo svoje iskreno mišljenje. Nisam zlonamjeran, ali ako me netko i shvati tako nema beda, jer poslije svega što mi se događa zaboli me kurac što će netko ubuduće mislit o meni.
Dakle idemo na temu ovoga posta. Ostalo ih je četvero. Kad bi od njih išli sastavit neko jedinstveno biće, to bi biće zasjenilo sva poznata bića iz romana. Uzmimo na primjer da tome biću podarimo Tanjinu inteligenciju, Tomislavovu kosmatost i muškost, Danijelovu visinu i apetit te Yameisinu prepredenost i lukavost. Dobili bi Big Foota i to ženku Big Foota. No ta ženka Big Foota bi bila mješanac svih četvero sastavljen u jedan komad, a meni je namjera napisati ponešto o svakome od njih. Pa krenimo redom.
Tanja – O njoj više ne želim trošit riječi. Sve sam već napisao u ovom postu u kojem upravo nju Dubrovački vjesnik kandidira za osobu godine Grada Dubrovnika. Možda mogu nadodat samo to da sam na račun toga posta dobio nekoliko kritika, pa čak i prijetnji putem maila i komentara, ali isto tako i puno, puno više odobravajućih komentara i mailova, što je pokazatelj da ipak ima nade za ovu naciju.
Yameisy – Mala, lukava i svim mastima premazana Kubanka je čvrsto odlučila doći do svog prvog milijuna. Tko joj to može zamjerit? Jest da je to samo milijun kuna, ali na Kubi su to ogromni novci. Zadnje nominacije je pokazala koliko obožava i voli svoje sustanare, tako da nije htjela nominirati nikoga od njih. Naprotiv, ona toliko mrzi sebe da je upravo sebe nominirala. I ne, ona nije gledala talijanski Big Brother u kojem je pobjednik napravio to isto i odnio lovu. Ne, ona se nije ni zacrvenjela kad ju je Tonkica pitala da li je svojim činom htjela postići upravo ovo iz prethodne rečenice. Ne nije čak niti zamuckivala ni zaboravila hrvatski u tom trenutku. Ne, ništa od toga. Ona jednostavno previše voli svoje sustanare. Toliko ih voli da s vremena na vrijeme skače ko sumanuta ne bi li kome od njih iskopala oči. Valjda iz dragosti ili da ima uspomenu na njih kad ode iz Big Brother kuće. Sve je to ok, jedino se ne mogu otet dojmu da je ostala u kući zbog namještanja glasačkih rezultata. Pitam se zašto glasanje na RTL televiziji nije transparentno? Iako, i da je transparentno još uvijek postoji mogućnost namještaljke. No kako god bilo, ja ne glasam, niti trošim novce na te gluposti, ali oni koji to rade bi se trebali zapitat zašto troše svoje novce. Po svim anketama Yameisy je bila siguran kandidat za izlaz iz kuće, a ona je ipak ostala. Nešto tu opako smrdi, pogotovo ako se prema nekim informacijama koje sam dobio, a koje su objavljene i na nekom od brojnih foruma, zna da je Nikša sa unaprijed pripremljenim buketom cvijeća, koji nije imao sa sobom kad je došao u studio RTL-a, čekao Violeticu. Buket pao s neba?
Danijel – Nije mu lako. Prije svega, jebeno je ostat jedini muškarac zatvoren između četiri zida sa tri žene pa makar to trajalo "samo" sedam dana. Ja ne pratim BB, ali prate ga moja djeca i upravo djeca su mi rekla da je Danijel njihov favorit. Kad je već tako, onda i ja navijam za njega. On mi je u onih par emisija koje sam uspio djelomično pogledat još i najsimpatičniji. Za njega je sastavljanje jedne smislene prosto proširene rečenice dostignuće ravno zemaljskom osvajanju galaksije Andromeda ili Sanaderovoj pobjedi na slijedećim izborima. Ali to je upravo ono što danas ljudi vole. Što si gluplji to si popularniji. Eto, i on i Tanja su u finalu. Zar treba još dokaza. Doduše, imao je Danijel i svojih svijetlih trenutaka. Na primjer, kad je jedne srijede rekao da je taj dan srijeda, a da je već sutradan četvrtak. Toga se ipak treba dosjetit što, priznat će te, nije tako jednostavno.
Tomislav – Po nekima najzgodnija žena u kući. Po drugima opet najemotivnija žena u kući. Ali po svima Tomislav je ipak još jedna žena u kući. Tomislav je frizerka i kuharica pa bi ga svaka žena koja ima lezbijske sklonosti rado vidjela kao životnu partnericu, ali tu postoji jedna caka. Naime Tomislav, iako je žena, ipak nije lezbijka. Ona još uvijek više voli muškarce. Ona kao i većina žena jako zazire od vojske, pa se čak i rasplače kad treba obući odoru Hrvatskog vojnika i preskakati poligonske prepone od kojih su lakše jedino one postavljene po dvorištima dječijih vrtića i parkovima za djecu. Tomislav se ne mora toliko brinuti ako ne osvoji milijun kuna. Još uvijek ima mogućnost raditi i zarađivati u cirkusu. Naime, žene s bradom su jako tražene i smatraju se ogromnom atrakcijom, tako da za Tomislava nema problema. Budućnost je pred njom.
Na kraju zaključak: Moj glas, iako neću glasat, ide Danijelu.

Autor braco u 10. prosinac 2006 17:01:00 | 1 komentara

Odličja "hrabrim" Nizozemcima

Autor braco u 5. prosinac 2006 20:07:00 | 3 komentara

O Glavaševoj slobodi

Autor braco u 4. prosinac 2006 13:47:00 | 1 komentara

Big brother - Tanja (osoba godine???)

Autor braco u 1. prosinac 2006 22:53:00 | 3 komentara